Aktualno

Obavijesti i savjeti roditeljima : KRETANJE I MOTORIČKE AKTIVNOSTI – UOČI „MALE“ OLIMPIJADE 21.5.2018.

KRETANJE I MOTORIČKE AKTIVNOSTI – UOČI „MALE“ OLIMPIJADE

 

     Pojam kretanja najčešće podrazumijeva aktivnost, fizičku pokretljivost. Danas velik broj djece živi u urbanim sredinama u kojima su uvjeti za kretanje vrlo ograničeni (mali stanovi, nedovoljno dječjih igrališta i zelenih površina, nedostatna ponuda  primjerenih sportskih aktivnosti za mlađu djecu, udaljena izletišta i dr.). Roditelji tomu često ne pridaju veliku važnost iako za uredan psihomotorni razvoj djetetu treba omogućiti kontakt s fizičkom okolinom i slobodno kretanje u skladu s njegovim mogućnostima.

               

     Praćenje napredovanja djeteta, osobito u ranoj dobi, vezano je uz razvoj motoričkih znanja, sposobnosti i vještina. Posebnosti svakog djeteta mogu se utvrditi preko njegovih pokreta. Prvu sliku o sebi dijete stječe kroz tijelo (fizičko ja). Motorički razvoj omogućuje djetetu postupno stjecanje kontrole nad vlastitim tijelom, a na taj način i djelovanje na okolinu.

               

     Osnovni pokreti se mogu podijeliti u tri skupine:

- kretanje – hodanje, trčanje, skakanje, preskakivanje, penjanje,

- održavanje ravnoteže – držanje glave, savijanje, istezanje, okretanje, njihanje, kotrljanje, hodanje po suženoj površini,

- baratanje predmetima – bacanje, hvatanje, šutiranje i dr.

     Poticanje motoričkih aktivnosti se povoljno odražava i na ostala područja razvoja: emocionalno, spoznajno, socijalno. Kao i druge sposobnosti i motoričke su uglavnom određene naslijeđem i okolinskim utjecajima. Prvi djetetovi koraci su prijelomni trenutak – djetetova pokretljivost u okolini bitno je povećana što „hrani“ njegovo samopouzdanje, sigurnost i neovisnost.

     U 5. godini života bitna značajka djetetova razvoja je inicijativnost. Dijete je vrlo aktivno – prepoznaje se napredak u snazi i brzini. Sada može dvije ili više radnji uskladiti u jednostavnu vještinu. Petogodišnjak skače s mjesta u vis, u dalj, u dubinu, manje poteškoće ima pri preskakivanju prepreka. Penje se na ljestve i sve vrste penjalica primjerenih dobi (i silazi bez poteškoća). Također pokazuje sve veće umijeće u igrama loptom, voli igre skrivanja i nalaženja, kreće se u ritmu glazbe. Pokušava kolut naprijed, ali stoji na glavi i ruši se u stranu. Dječaci se počinju igrati u većim skupinama od djevojčica. Primjetan je utjecaj spolnih stereotipa na odabir aktivnosti.

     Dijete u 6. godini ima dobro razvijenu svijest o vlastitom tijelu i pokretu. Postojeću smirenost u ponašanju zamjenjuje brzopletost koja dijete dovodi do krajnosti. Natjecateljski je raspoloženo, a kako je sklono pretjerivanju lako se iscrpljuje. Ponekad pokušava manipulirati i varati. Važno je djetetu pomoći u određivanju granica stvarnih mogućnosti.

     Sedmogodišnje dijete se povlači u sebe i mirno izgrađuje svijest o sebi. U samoopisu polazi od svog ponašanja, sposobnosti i vještina te usporedbe s drugom djecom. Pažnja mu se može usmjeriti verbalnom uputom. Dijete brzo trči više od 40 m, u vis skače više od 40 cm, a u dalj 100 cm (pojedina djeca mogu „preskočiti svoju visinu“). Baca loptu jednom rukom i gađa u cilj udaljen 1,5 m. Dijete zanimaju svi oblici koji omogućuju samoizražavanje - uživa u raznovrsnim igrama i aktivnostima (igri loptom, trčanju, plivanju, plesu, rolanju i dr.). Lakše podnosi neuspjeh, a suradnja i natjecanje su naglašeni. Djetetov interes za proširivanjem vlastitih motoričkih aktivnosti treba podržavati.

Ova navedena ponašanja odnosno motoričke vještine potiču se i usvajaju putem igre. Igra je prirodna metoda stjecanja raznovrsnih znanja i vještina. Većina igara se sastoji iz niza jednostavnih i složenih pokreta koje često prati govor, a ponekad i glazba.

     Roditelji, pridružite se djetetu u igri! Pratite i zajedno se veselite djetetovom napretku!

 

     Napomena:

- aktivnosti trebaju biti raznovrsne (zanimljive) i primjerene djetetovim mogućnostima. Prejednostavne ili preteške aktivnosti uzrokuju dosadu ili frustracije.

- motoričke vještine često su uvjet prihvaćenosti u skupini vršnjaka jer djetetu omogućuju uspješno izvršavanje dogovorenih zadaća i uloga u skupini.

- dijete može najčešće točno procijeniti svoje sposobnosti i ne treba ga prisiljavati na nešto što ono procijeni da nije spremno (nastojat će izbjegavati aktivnosti koje izazivaju strah ili odbojnost – strah od vode, visine).

- natjecanje je vrlo stresna situacija. Osim motoričkih vještina važno je i djetetovo samopouzdanje. Primjerenije je usmjeriti dijete na uvid u vlastito postignuće (napredak u odnosu na početno stanje) nego na usporedbu s drugom djecom.

- potrebno je omogućiti i podržati sudjelovanje dječaka i djevojčica u različitim motoričkim aktivnostima bez obzira na „tradicionalna“ shvaćanja (npr. nogomet i karate su za dječake, a gimnastika i ples za djevojčice).

               

                                                                                                                                                               Nataša Rađenović, psihologinja