Dijete od navršene prve godine života do polaska u školu u vrtiću provede oko pet do šest godina. U njemu boravi svaki dan od pet do deset sati. Obzirom na to uz ulogu roditelja u prehrani djece i vrtić ima važnu ulogu u prihvaćanju raznih namirnica te uspostavljanju navika uzimanja redovitog obroka i zdravih međuobroka.

            U prvoj godini dijete hrani odrasla osoba žlicom, ali istovremeno ono rukama stavlja usitnjenu hranu u usta. Neka u toj dobi ne daju da ih hrane odrasli, nego sama žlicom jedu uz prolijevanje tekućeg sadržaja. Čim postane neovisnije, treba ga poticati da se hrani samo. Nakon prve godine potrebno je svu tekućinu djetetu nuditi iz šalice. Za djecu od prve godine života preporučuju se tri obroka i tri međuobroka dnevno. U dobi od 5 godina i kasnije, prehrana postaje sličnija onoj kakva se preporučuje odraslima. Poznato je da ne žele jesti hranu koju ne vole. Međutim, sklonost pojedinoj hrani se uči, a proces učenja se sastoji od ponavljanja nuđenja. Novu hranu treba ponuditi na početku obroka kad je dijete gladno, a dobar razmak između dvije nove namirnice je tjedan dana. Djetetu je potrebno njemu nepoznatu hranu ponuditi najmanje 8-10 puta. Kako bi se izazvao interes za manje privlačnu hranu, dobro je dijete uključiti u pripremu jela. Ono će rado pomoći u kuhinji. Ponudite mu manje zahtjevne poslove u skladu s njegovom dobi kao što su rukom usitniti listove salate, ubacivati komadiće voća u jogurt... Poticajno je istovremeno pričati o namirnicama koje se pripremaju za obrok npr. zašto je voće i povrće dobro za zdravlje, zašto je dobro jesti manje slatke hrane...

            Tijekom boravka u vrtiću ima osigurana četiri obroka (doručak, užina I., ručak i užina II.) čime je zadovoljeno 75% dnevnih potreba za energijom dok preostalih 25% preporučenog dnevnog unosa energije i hranjivih tvari treba osigurati obrocima kod kuće. Prehrana djece u vrtiću planirana je sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97; 107/07; 94/13) i prema Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 121/2007). Kontinuirano se provode mjere zdravstvene zaštite, higijene i pravilne prehrane djece predškolske dobi te ostali važeći propisi i normativi. U vrtiću su osigurani uvjeti za pripremu obroka za djecu, a zaposlenici koji rade na pripremanju i distribuciji hrane redovito se stručno usavršavaju o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, svojstvima obroka, termičkoj obradi namirnica, osobnoj higijeni, higijeni prostora u kojima se priprema hrana...

            Iz prakse je vidljivo da dijete uključeno u vrtić s navršenom godinom dana ima u dobi od tri godine usvojeno jedenje svih ponuđenih namirnica u odnosu na dijete koje dolazi u vrtić s navršene tri i više godina. Starije dijete dolaskom u vrtić odabire većinom one namirnice koje su mu bile nuđene kod kuće dok nepoznate namirnice ne želi probati. Ono unaprijed zna da ih ne voli ili mu nisu fine. Može se zaključiti da uključivanje djeteta u dobi od jedne godine ima povoljan i pozitivan učinak na konzumiranje raznovrsnih namirnica i razvijanje pravilnih prehrambenih navika u odnosu na djecu koja se uključuju u vrtić neposredno prije polaska u školu. Obroci u vrtiću idealna su prilika za poticanje da sami počnu prepoznavati unutarnje znakove sitosti i gladi, stvaranje zdravih prehrambenih navika te zdravog odnosa prema hrani.

            Svakodnevno hranjenje i obroke smatramo jednostavnim dnevnim aktivnostima koji se ponavljaju nekoliko puta u danu. Oni su neophodni za djetetov intenzivan tjelesni rast i razvoj. Uglavnom ne razmišljamo što se zaista događa u tijelu djeteta i koliko sve faktora utječe na sam obrok. Obroci su senzorno iskustvo više osjetila te ovise o motoričkim sposobnostima djeteta i okolini u kojoj se odvijaju.

Za vrijeme obroka aktivna su sva osjetila: dodira, vida, sluha, njuha te okusa. Na temelju prikupljenih i obrađenih senzornih podataka dijete dobiva informaciju što jede, kakva je temperatura hrane, tekstura, koja je težina hrane, kojom se brzinom i na koji način rastapa u ustima, koliko snažno i dugo mora žvakati, koje pokrete jezikom izvoditi, u kojem trenutku progutati...

            U današnje vrijeme sve je veći broj djece sa senzoričkim odstupanjem u vidu premale ili prejake osjetljivosti. Zbog toga nisu u mogućnosti filtrirati bitne od nebitnih senzornih informacija, već ih doživljavaju istovremeno zbog čega budu senzorno preplavljena. Kod takve djece vrlo često su prisutne poteškoće hranjenja na primjer neprihvaćanje krute hrane primjereno dobi, selektivni odabir namirnica...  Obzirom na to važno je uključivanje djeteta u običajan obrazac konzumiranja obroka njegove skupine (sjedenjem za stolom, korištenje pribora za jelo, samostalno hranjenje…). Dobro je ne pridavati posebnu pažnju specifičnostima u prehrani, ne pričati o tome pred djetetom niti ga izdvajati kao drugačije i posebno. Nastoji se uvijek ponuditi djetetu nešto od hrane koje prihvaća (kruh, bistra juha, varivo bez graha, prilog bez umaka, keks…). Važno je imati razumijevanje i znati da specifičnosti u prehrani i odnosu prema hrani nisu namjerni neposluh, nego posljedica djetetovog senzornog i emocionalnog doživljaja hrane. Jako je mala granica od nuđenja djeteta do njegovog osjećaja pritiska da isprobava hranu koja mu trenutno predstavlja izazov. Nastojanje da proba bar jedan zalogaj dugoročno neće rezultirati prihvaćanjem, već većoj averziji i odbijanju hrane. Važno je svakodnevno informirati roditelje koliko je čega pojelo, ali istodobno nije dobro naglašavati pred djetetom kako nije jelo ili je jelo premalo.

 

Kako bismo  razvijali kod djece pravilne prehrambene navike od najranije dobi u vrtiću vodimo brigu o:

-  uvažavanju specifičnosti nutritivnih potreba od jaslica do polaska u školu

-  broju obroka koji su usklađeni s duljinom boravka djeteta u vrtiću

-  prehrani djece koja nemaju zube npr. polaznici prvih jaslica imaju osiguranu

   kašastu prehranu, djeci kojoj ispadaju mliječni zubi reže se voće

-  razmaku između obroka koji nije veći od 2 do 3 sata

-  informiranju roditelja prilikom upisa u Vrtić o potrebi kontinuirane izmjene

   informacija s odgojiteljima te donošenje medicinske dokumentacije o 

   alergijama na pojedine sastojke u hrani

-  djeci koja su alergična na pojedine sastojke hrane osiguran je adekvatan

   zamjenski obrok ili napitak

-  kontinuiranom educiranju odgajatelja o osnovnim principima pravilne

   prehrane

-  osiguravanju zdravstvene ispravnosti hrane i vode za vrijeme obroka

-  ugodnoj atmosferi tijekom obroka

-  važnosti ponašanja djeteta za stolom tijekom obroka ovisno o njegovoj dobi i

   individualnim mogućnostima

-  osiguravanju uvjeta za tjelesnu aktivnost

 

Dobro je znati:

            Djeca vole rutinu i poželjno im je obroke servirati svakog dana u isto vrijeme. Preporučuje se da ima svakodnevno zajedničke obroke s roditeljima. Hrana se ne smije koristiti u svrhu nagrade ili kazne. Sve namirnice u prehrani su dopuštene, samo je važno koliko često i u kojoj količini se nude djetetu. Isto tako, nije nužno da  pojede baš sve što mu se stavi na tanjur.

Djecu je potrebno naučiti da jedu kad su gladna. Zapravo, dijete u dobi od 3 do 5 godina može samo uskladiti količinu hrane i energetske potrebe. Međutim, zbog roditeljskog uplitanja, ova se sposobnost gubi.

 

Savjeti za roditelje:

• vi trebate osigurati raznoliku prehranu visoke nutritivne vrijednosti, a djetetu treba prepustiti konačnu odluku o vrsti i količini hrane
• pratite podjelu odgovornosti u hranjenju jer vi ste odgovorni što jede dijete i kada jede, a dijete je odgovorno za to hoće li jesti i koliko će pojesti hrane za vrijeme obrok
• dijete čiji roditelji podržavaju pravilnu prehranu od najranije dobi kao odrasla osoba zadržat će dobre navike
• stvaranje kvalitetnog prehrambenog obrasca u djetinjstvu od neprocjenjive je važnosti za dugoročno zdravlje djeteta, a i u budućnosti zdrave osobe

 

 

 

 

 

 

                                                                                                                                             

                                                               

Adrijana Badanjak, zdravstvena voditeljica