Dijete, obitelj, vrtić …

          U današnje vrijeme brzog življenja i promjena, balansiranja između poslovnih zahtjeva i privatnog života ponekad se nađemo u situaciji da tijekom dana nismo uspjeli provesti dovoljno vremena sa obitelji. Globalizacija tržišta, otvorene granice, brza izmjena informacija te upotreba novih medija uvukla su se u naše živote neprimjetno i zauzele određene dimenzije te istisnule neke druge. U tome svemu žive djeca koja već sa godinu-dvije znaju upaliti pametne telefone, laptope, otići na youtube i upaliti si crtić… Svakako je pohvalno ići u korak s vremenom, IT industrija je vodeća grana industrije u budućnosti, no ipak njezin napredak se ne može ostvariti bez čovjeka. On pokreće svijet oko sebe, utječe na promjene i stvara ih. Kada govorimo o djetetu, kao pokretaču budućnosti, na prvo mjesto stavljamo obitelj, roditelje, sestru, braće, bake, djedove te institucije poput vrtića.

 

Bowlby (1973) engleski psiholog, psihijatar i psihoanalitičar, prepoznatljiv po zanimanju za dječji razvoj, u svojim znanstvenim radovima dokazao je da kvaliteta roditeljske skrbi u najranijoj dobi od vitalne je važnosti za djetetovo buduće mentalno zdravlje. Biti roditelj, u današnje vrijeme, je jedno emocionalno iskustvo za koje nema škole, ne postoji recept ili čarobni štapić. Roditelj djeluje na način kako zna poučen svojim iskustvima, odgojem i utjecajem okoline tijekom svog života. Na isti način njegovo dijete uči i oblikuje svoju ličnost. Svaka dječja dob i razvojne faze kroz koje dijete prolazi zahtjeva određeno prilagođavanje roditelja djetetu. Novorođenče je potpuno ovisno o roditeljima, stvara emocionalnu privrženost i vezu, a dijete shvaća svoj utjecaj na roditelja. Dijete predškolske dobi, osim života u obitelji, uključeno je i u život institucije, u ovom slučaju govorimo o vrtiću. Vrtić, kao institucija, ima svoje određene zakonitosti i pravila po kojima radi. U vrtiću rade odgojitelji, koji su stručne osobe za djecu predškolske dobi, poznaju dječju psihologiju, razvojne faze te posao odgojitelja shvaćaju i obavljaju odgovorno i savjesno. Na dječji rast i razvoj zajednički utjecaj imaju obitelj i vrtić tj. govori se o  sinergiji utjecaja roditelja i vrtića.  Partnerstvo između njih izuzetno je važno za dječji razvoj, a njegovanje dvosmjerne komunikacije podrazumijeva zajedničku odgovornost za oblikovanje djeteta. Ono zahtjeva međusobno povjerenje, otvorenost i toleranciju. Da bi partnerstvo dosegnulo tu razinu potrebno je da obje strane imaju mogućnost iskazivanja svojih stavova, mišljenja i osjećaja kojima se pridaje važnost. Naš časopis je jedan od medija preko kojeg roditelj dobije uvid u život djeteta u vrtiću, a ponekad i sam sudjeluje u njegovom stvaranju.       

 

     Ovaj broj našeg časopisa „Leptirić“ prezentira odgojno-obrazovni rad tijekom pedagoške godine te aktivnosti koje su nastale na dječju inicijativu ili proizašle iz odgojiteljevog praćenja interesa djece.  

 

       Život u vrtiću je dinamičan, sklon stalnim izmjenama aktivnosti te u potpunosti prilagođen zadovoljavanju dječjih potreba. Osim potreba za hranom i snom, u vrtiću se naglasak stavlja na socijalne kontakte koje dijete svakodnevno ostvaruje. Interakcije u kojima svakodnevno sudjeluje, kako sa odraslima tako i sa djecom, od ključnog su značaja za njegov rast i razvoj.  Djeca kroz druženja i međusobnu komunikaciju izmjenjuju znanja, iskustva i mišljenja, iskazuju emocije i kontinuirano uče.  Odgojno-obrazovni proces temelji se na praćenju i procjenjivanju trenutnih djetetovih stanja te planiranju aktivnosti za poticanje istih na sljedeću fazu. Uvažavaju se različiti stilovi učenja svakog djeteta i pristupa mu se individualno. Stvara se ravnoteža između planiranih aktivnosti i aktivnosti koje iniciraju djeca, no vodeći se zakonitosti da se nikada ne prekida dječja igra. Dijete u igri uživa, razvija maštu, motoriku, vježba socijalne vještine i razvija socijalne kompetencije, prorađuje vlastita emocionalna stanja, suočava se sa stresnim situacijama u kojima se nalazi. Igra je glavni pokazatelj dječjeg razvoja i služi za razumijevanje djeteta. Dječji razvoj se odražava u igri, a igra potiče taj isti razvoj. U vrtiću djeca razvijaju pojam o sebi u skupini vršnjaka, osjećaj pripadnosti zajednici i svijetu u kojem žive. Vrtić kao institucija uvelike utječe na dječji razvoj o čemu čitatelji mogu pročitati u nastavku časopisa.   

                                                                                                          Sandra Todorov, ravnateljica

 

Časopis Leptirić uredili su:

Glavni i odgovorni urednikSandra Todorov, mag. praesc. educ.

Članovi uredništava: Sanja Runjić, Nataša Rađenović,

Adrijana Badanjak, Dijana Franković, Ana Kurečić

Tekstove unijela: Snježana Frdelja

LektorSanja Horvat Sokol

 

 

Voda - blago našeg planeta

20.5.2020.

     Ove pedagoške godine sve aktivnosti starije B skupine imale su ekološki predznak. Kroz projekt skupine „Voda – blago našeg planeta“ djeca su imala priliku upoznati vodu kao važan element za sva živa bića, njezina svojstva i rasprostranjenost u okolini. U suradnji s djecom i roditeljima formirali smo, i tijekom godine nadopunjavali, kutić projekta s raznim materijalima poticajnim za istraživanje (plastične posude s vodom, žličice, kapaljke, mjerice, razne enciklopedije, časopise, slikovnice, fotografije...). Posebno zanimljive aktivnosti u kutiću bile su one u kojima su djeca kroz brojne igre upoznavala svojstva i obilježja vode kao što su plovnost, topivost materijala u vodi, različita agregatna stanja vode.

Ovim projektom cilj nam je bio razvijati kod djece pozitivne stavove o važnosti vode za živa bića te naviku čuvanja i štednje vode. Kako bi potaknuli štednju vode u skupini odgojiteljice su predložile svakodnevno praćenje potrošnje vode u sanitarnom čvoru, a djeca su ovaj prijedlog rado prihvatila i vrlo odgovorno provodila. Dogovorili smo se da voda neće teči dok se peru zubi i sapunom peru ruke te ćemo voditi evidenciju o tome tko štedi vodu, a tko ne.

U okviru našeg programa često smo odlazili u eko-patrole kroz koje smo promatrali naš okoliš, uočavali nepravilnosti. Uočili smo kako je naš cvjetnjak pun grančica bora, češera, osušenog lišća, korova.. te su djeca predložila da ga uredimo. Tako je nastala eko akcija uređenja vrta za koju smo u suradnji s voditeljicom nabavili potreban alat za čišćenje te nove sadnice cvijeća kako bi uljepšali cvjetnjak. Uz provedenu radno - praktičnu aktivnost provodili smo i razne popratne aktivnosti u sobi dnevnog boravka (likovno izražavanje – slikanje cvjetnjaka; proučavanje rasta biljaka te raznih vrsta cvijeća u enciklopedijama, slikovnim materijalima..).

Također, s dolaskom proljeća odlučili smo posaditi vrt u našem dvorištu. Prije nego što smo krenuli u realizaciju bilo je potrebno kvalitetno se pripremiti za aktivnost sađenja. U sobi dnevnog boravka proučavali smo u enciklopedijama rast biljaka, što je sve potrebno za sadnju, gledali videozapise o tome kako treba pripremiti zemlju za sadnju, čitali smo razne slikovnice, sakupljali sjemenke povrća od roditelja... Kada smo se dobro pripremili djeca su bila vrlo uzbuđena te su svi rado sudjelovali. Uz malo truda i spretnih dječjih ruku zajedno smo zasadili naš vrt.

U okviru ovih aktivnosti djeca su razvijala svijest o važnosti vode za biljke te očuvanja okoliša. Od iznimne važnosti djeca su istakla kako je voda, uz sunčevu svjetlost, vrlo važna za rast biljaka te svakodnevno obilazimo naš cvjetnjak i vrt te ga po potrebi zalijevamo. Sada nam ne preostaje ništa drugo osim biti strpljivi, brinuti se o vrtu kako bi mogli uživati u njegovim plodovima.

 

IZJAVE DJECE:

 

„Što sve treba biljci za rast?“

VIKTOR KLJAJIĆ: „Prvo moramo pripremiti zemlju za sađenje. A možemo staviti i gnojivo da bi bolje raslo.“

MARTIN PAVLOVIĆ: „Prije nego krenemo saditi moramo prvo počupati travu i sve očistiti od trave.“

VITA NOVOSEL: „Motikom ćemo prekopati zemlju.“

LUCIJA CEROVEČKI: „Motikom ćemo morati iskopati gredice, malo ih zaliti vodom i onda posaditi sjemenke.“

EMANUEL RASTOVAC: „Gredice treba zatrpati zemljom i malo još zaliti.“

 

 

 

 

Ana Kos i Ivana Hostić, odgojiteljice starije B skupine objekta Neven

Povratak