Već dugi niz godina sva upisana djeca s teškoćama u razvoju pronalaze svoje mjesto u našem vrtiću. Inkluzija podrazumijeva aktivno sudjelovanje i učenje djeteta. Doprinosi djetetovom razvijanju potencijala na području govorno - jezičnog, kognitivnog, motoričkog i socio-emocionalnog razvoja. Takvo okruženje djeci s teškoćama nudi priliku za rast, razvoj i socijalizaciju te neposredan kontakt s vršnjacima (Mamić,2012).
Kako bi taj proces bio uspješan potrebno je planirati i osigurati uvjete i podršku za kvalitetno uključivanje u redovni vrtić. Na samom početku potrebno je upisati dijete u ustanovu i proći nekoliko koraka:
1. UPISI u dječji vrtić Kutina – na upisu potrebno je priložiti postojeću medicinsku dokumentaciju iz koje je vidljivo zdravstveno stanje djeteta.
2. PLENARNI RODITELJSKI – pažljivo pratiti informacije na plenarnom roditeljskom sastanku te odabrati datum i vrijeme za razgovor sa stručnim suradnicama
3.INFORMATIVNI RAZGOVOR SA STRUČNIM SURADNICAMA - na razgovor donijeti fotokopiju Rješenja prvostupanjske komisije ukoliko ju roditelji imaju i ostalu medicinsku dokumentaciju koja dobro prikazuje zdravstveno stanje djeteta. Razgovor provode stručne suradnice bez prisustva djeteta, a ako se ukaže potreba dogovorit će se susret s djetetom kako bi se saznalo što više informacija o djetetu i isplanirao prijem u skupinu. Roditelj upoznaje stručnu suradnicu s osobinama, navikama i problemima koje dijete ima. Stručna suradnica upoznaje roditelja s procesom opservacije i njezinim ciljem, daje roditelju ugovor i upoznaje s ostalom dokumentacijom koju još treba donijeti za prvi dan boravka djeteta u skupini.
Na početku dolaženja djeteta u skupinu vršnjaka provodi se opservacija djeteta. Kada se na upisu uoči da dijete ima problema u razvoju ili posjeduje medicinsku dokumentaciju, dogovara se intervju s dva stručna suradnika. Jedan razgovara s roditeljem a drugi se upoznaje s djetetom. To je kratko upoznavanje s karakteristikama razvoja djeteta, njegovim potrebama, navikama, načinima učenja. Djeca koja često odlaze kod liječnika, imaju negativna iskustva, pokazuju jače nepovjerenje i teško se prilagođavaju na promjenu. Iz medicinske dokumentacije stručni suradnici dobivaju uvid u sposobnosti koje dijete pokazuje prilikom individualnog, direktnog pristupa djetetu. Za vrijeme opservacije ( u trajanju od jednog do tri mjeseca) prati se funkcioniranje u skupini djece, u nepoznatom prostoru punom izazova, bez prisustva roditelja.
Za to vrijeme upoznaje se dijete u skupini vršnjaka u situaciji igre, sukoba interesa, prihvaćanja pravila skupine. Posebno se usmjerava pažnja na razvoj grube i fine motorike koja je podloga za dalji razvoj, te razina usvojenih kulturno -higijenskih navika. Komunikacija s odraslima i djecom, prati se emocionalni, socijalni i govorni status djeteta, te razvijenost pažnje i koncentracije.
Opservaciju provode odgojitelji skupine i stručni suradnici svaki iz svojeg područja. Na osnovi zapažanja donosi se zajedničko mišljenje, a odlučuje o potrebi pojačanog individualnog rada s djetetom, potrebi dodatnog medicinskog dijagnosticiranja ili tretmana, potrebi promjene trajanja boravka u skupini, prilagodbi prostora prema potrebama djeteta, ili potrebi uvođenja pomagača u odgojno - obrazovni rad.
Upoznavanje sa izazovima u razvoju pojedinog djeteta temeljno je za kvalitetno planiranje i poticanje razvoja djeteta u suradnji s roditeljima.
Po završetku opservacije provodi se individualni.razgovor s roditeljima na kojem se evaluiraju zapažanja o djetetu, te prema mogućnostima djeteta dogovora produženje boravka djeteta u skupini i način rada.
Marija Lušičić, defektologinja