Dijete, obitelj, vrtić …

          U današnje vrijeme brzog življenja i promjena, balansiranja između poslovnih zahtjeva i privatnog života ponekad se nađemo u situaciji da tijekom dana nismo uspjeli provesti dovoljno vremena sa obitelji. Globalizacija tržišta, otvorene granice, brza izmjena informacija te upotreba novih medija uvukla su se u naše živote neprimjetno i zauzele određene dimenzije te istisnule neke druge. U tome svemu žive djeca koja već sa godinu-dvije znaju upaliti pametne telefone, laptope, otići na youtube i upaliti si crtić… Svakako je pohvalno ići u korak s vremenom, IT industrija je vodeća grana industrije u budućnosti, no ipak njezin napredak se ne može ostvariti bez čovjeka. On pokreće svijet oko sebe, utječe na promjene i stvara ih. Kada govorimo o djetetu, kao pokretaču budućnosti, na prvo mjesto stavljamo obitelj, roditelje, sestru, braće, bake, djedove te institucije poput vrtića.

 

Bowlby (1973) engleski psiholog, psihijatar i psihoanalitičar, prepoznatljiv po zanimanju za dječji razvoj, u svojim znanstvenim radovima dokazao je da kvaliteta roditeljske skrbi u najranijoj dobi od vitalne je važnosti za djetetovo buduće mentalno zdravlje. Biti roditelj, u današnje vrijeme, je jedno emocionalno iskustvo za koje nema škole, ne postoji recept ili čarobni štapić. Roditelj djeluje na način kako zna poučen svojim iskustvima, odgojem i utjecajem okoline tijekom svog života. Na isti način njegovo dijete uči i oblikuje svoju ličnost. Svaka dječja dob i razvojne faze kroz koje dijete prolazi zahtjeva određeno prilagođavanje roditelja djetetu. Novorođenče je potpuno ovisno o roditeljima, stvara emocionalnu privrženost i vezu, a dijete shvaća svoj utjecaj na roditelja. Dijete predškolske dobi, osim života u obitelji, uključeno je i u život institucije, u ovom slučaju govorimo o vrtiću. Vrtić, kao institucija, ima svoje određene zakonitosti i pravila po kojima radi. U vrtiću rade odgojitelji, koji su stručne osobe za djecu predškolske dobi, poznaju dječju psihologiju, razvojne faze te posao odgojitelja shvaćaju i obavljaju odgovorno i savjesno. Na dječji rast i razvoj zajednički utjecaj imaju obitelj i vrtić tj. govori se o  sinergiji utjecaja roditelja i vrtića.  Partnerstvo između njih izuzetno je važno za dječji razvoj, a njegovanje dvosmjerne komunikacije podrazumijeva zajedničku odgovornost za oblikovanje djeteta. Ono zahtjeva međusobno povjerenje, otvorenost i toleranciju. Da bi partnerstvo dosegnulo tu razinu potrebno je da obje strane imaju mogućnost iskazivanja svojih stavova, mišljenja i osjećaja kojima se pridaje važnost. Naš časopis je jedan od medija preko kojeg roditelj dobije uvid u život djeteta u vrtiću, a ponekad i sam sudjeluje u njegovom stvaranju.       

 

     Ovaj broj našeg časopisa „Leptirić“ prezentira odgojno-obrazovni rad tijekom pedagoške godine te aktivnosti koje su nastale na dječju inicijativu ili proizašle iz odgojiteljevog praćenja interesa djece.  

 

       Život u vrtiću je dinamičan, sklon stalnim izmjenama aktivnosti te u potpunosti prilagođen zadovoljavanju dječjih potreba. Osim potreba za hranom i snom, u vrtiću se naglasak stavlja na socijalne kontakte koje dijete svakodnevno ostvaruje. Interakcije u kojima svakodnevno sudjeluje, kako sa odraslima tako i sa djecom, od ključnog su značaja za njegov rast i razvoj.  Djeca kroz druženja i međusobnu komunikaciju izmjenjuju znanja, iskustva i mišljenja, iskazuju emocije i kontinuirano uče.  Odgojno-obrazovni proces temelji se na praćenju i procjenjivanju trenutnih djetetovih stanja te planiranju aktivnosti za poticanje istih na sljedeću fazu. Uvažavaju se različiti stilovi učenja svakog djeteta i pristupa mu se individualno. Stvara se ravnoteža između planiranih aktivnosti i aktivnosti koje iniciraju djeca, no vodeći se zakonitosti da se nikada ne prekida dječja igra. Dijete u igri uživa, razvija maštu, motoriku, vježba socijalne vještine i razvija socijalne kompetencije, prorađuje vlastita emocionalna stanja, suočava se sa stresnim situacijama u kojima se nalazi. Igra je glavni pokazatelj dječjeg razvoja i služi za razumijevanje djeteta. Dječji razvoj se odražava u igri, a igra potiče taj isti razvoj. U vrtiću djeca razvijaju pojam o sebi u skupini vršnjaka, osjećaj pripadnosti zajednici i svijetu u kojem žive. Vrtić kao institucija uvelike utječe na dječji razvoj o čemu čitatelji mogu pročitati u nastavku časopisa.   

                                                                                                          Sandra Todorov, ravnateljica

 

Časopis Leptirić uredili su:

Glavni i odgovorni urednikSandra Todorov, mag. praesc. educ.

Članovi uredništava: Sanja Runjić, Nataša Rađenović,

Adrijana Badanjak, Dijana Franković, Ana Kurečić

Tekstove unijela: Snježana Frdelja

LektorSanja Horvat Sokol

 

 

Prilagodba Vrapčića

14.5.2020.

     Polazak novoupisane djece u jaslice i proces prilagodbe je velik izazov za dijete,  roditelje i odgojiteljice. U skupinu Vrapčići  je u rujnu krenulo desetero djece, od toga sedam djevojčica i tri dječaka.  Vodeći se trenutnim razvojnim karakteristikama novoupisanih Vrapčića, odgojiteljice su razgovarale, promišljale i surađivale te, kao važan korak prilagodbe, uredile prostor skupine. Pritom su se vodile sljedećim načelima: jednostavnost, samostalnost, mekoća, osjetilnost, poticajnost, stabilnost, sigurnost i higijena.

S obzirom na potrebe djeteta za sigurnošću, kretanjem i istraživanjem odgojiteljice su sobu podijelile na centre aktivnosti: centar za razvoj krupne motorike, centar za  razvoj fine motorike, obiteljski kutić  te centar za tihe aktivnosti.

Prostor sobe dnevnog boravka omogućuje djeci samostalno kretanje, hodanje, puzanje, trčanje… U sobi djeca guraju i vuku razne guralice i vozila na vuču. Ponekad odgojiteljice postavljaju razne prepreke, kosine, tunele, valjke i strunjače na kojima djeca vježbaju. Slušaju i glazbu koja ih motivira na gibanje i plesanje. Odgojiteljice s djecom izvode brojalice i igre s pjevanjem koje izgovaraju uz pokrete.

Centar za razvoj fine motorike sadrži: dio za stolno-manipulativne igre, dio za igru prljavim materijalima te dio za konstruiranje i građenje. Namještaj i police djeci omogućavaju samostalan  pristup i izbor sredstava za igru: razne naticaljke, umetaljke, guranje predmeta u otvore, spajanje predmeta, otvaranje, zatvaranje, punjenje, pražnjenje te provlačenje vezica i dugmadi, zvučne i senzomotorne igračke. Sve predmete karakterizira sigurnost opravdana veličinom i kvalitetom predmeta, a kod djeteta potiču osjetilnost i samostalnost. Prateći interese za igrom kroz tjedan, postojeći centar odgojiteljice dopunjavaju igračkama koje ručno izrađuju od pedagoški neoblikovanih materijala. Dio centra za razvoj fine motorike je fizički  okrenut prema sanitarnom čvoru, a odgojiteljice ga nazivaju „Prljavi centar“. U njemu se nalaze sredstva koja prate trenutni razvoj i potrebe djece, a to su: domaći plastelin, veliki hamer papir za šaranje, pastele i drvene bojice, a prema potrebama se može i dopunjavati. Dio sobe zauzima površina s toplim tepihom gdje imaju na izbor razne kocke, građevne materijale s kojima mogu konstruirati, slagati prometnice i parkirati autiće, manipulirati didaktičkim labirintima i senzornim pločama.

Obiteljski kutić sadržava namještaj kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka s lutkama i krevetićem, ogledalima što djecu opušta, umiruje i pruža osjećaj sigurnosti, podsjećajući ih na obiteljski dom i radnje koje u njemu provode. Ovdje razvijaju bogate imitativne, dramske i igre pred ogledalom. Kutić se nadovezuje na slobodni prostor za kretanje što im omogućuje slobodu i individualnost u igri.

Centar za tihe aktivnosti sadrži mekane spužve s puno jastučića i plišanaca te slikovnice kako bi se djeca mogla ispružiti, odmarati, listati ih. Često djeca prilaze odgojiteljicama tražeći utjehu, zagrljaj, maženje, a to je ujedno i pokazatelj razvoja privrženosti i sigurnosti.

Ništa manje važno je reći da je dio sobe dnevnog boravka  prilagođen i opremljen za premotavanje, hranjenje i uspavljivanje uređen prema higijenskim i zdravstvenim načelima. Potiče razvoj samostalnosti u obavljanju svakodnevnih životnih radnji kao pranje ruku, brisanje, uzimanje obroka, napitka…

Ovako uređen prostor omogućava zadovoljavanje potreba i interesa djeteta kao i poticanje njegova cjelokupnog razvoja.

 

 

 

 

 

 

                                                                           

 

                                               Nikolina Stanić i Danijela Kufrin, odgojiteljice jasličke skupine Vrapčići

 

Povratak